Kako izabrati fakultet - Vodič za srednjoškolce u dilemi
Kompletan vodič za izbor fakulteta sa analizom najtraženijih smerova, šansama za upad, perspektivom posle studija i savetima za pripremu prijemnih ispita.
Izbor fakulteta predstavlja jednu od najtežih i najvažnijih odluka u životu mladog čoveka. S obzirom na brojne faktore koje treba uzeti u obzir - lične afinitete, finansijske mogućnosti, šanse za upad i kasnije zaposlenje - ovaj proces može izgledati zastrašujuće. U ovom članku ćemo detaljno razmotriti sve aspekte izbora fakulteta, sa posebnim osvrtom na najpopularnije smerove u Srbiji.
Faktori koje treba razmotriti pri izboru fakulteta
1. Lični interes i afiniteti
Prvi i najvažniji korak je iskrena procena vlastitih interesovanja i sposobnosti. Postavite si pitanja:
- Koji predmeti su mi išli najbolje u školi?
- Šta me zaista zanima i o čemu bih voleo da učim naredne 4+ godine?
- Da li imam specifične veštine (jezici, tehničke sposobnosti, umetnički talenat) koje bih mogao iskoristiti?
Savet: Ne upisujte fakultet samo zato što ga upisuju prijatelji ili jer ga roditelji smatraju perspektivnim. Studiranje nečega što vas ne zanima može biti izuzetno teško i demotivišuće iskustvo.
2. Finansijske mogućnosti
Studiranje podrazumeva određene troškove, čak i na budžetu. Razmotrite:
- Da li možete da priuštite studiranje u drugom gradu (smještaj, troškovi života)?
- Koliko iznosi školarina na samofinansiranju (prosečno 1000-3000 EUR godišnje)?
- Da li postoje stipendije koje možete dobiti?
3. Šanse za upad
Realno procenite svoje šanse na osnovu:
- Proseka iz srednje škole (svaki fakultet boduje prosek na svoj način)
- Prijemnog ispita (težina, koliko vremena imate za pripremu)
- Konkurencije (broj mesta na budžetu u odnosu na broj prijavljenih)
4. Perspektiva zaposlenja
Iako niko ne može garantovati zaposlenje, neki fakulteti pružaju veće šanse:
- Da li postoje jasni profili poslova nakon završetka?
- Koliko je velika konkurencija na tržištu rada u toj oblasti?
- Da li diploma važi u inostranstvu?
Analiza popularnih fakulteta i smerova
Filološki fakultet (jezici)
Pozitivno: Mogućnost učenja više jezika, širok spektar primene, dobar osnov za rad u turizmu, prevodilačkim agencijama, nastavi.
Negativno: Velika konkurencija (posebno na engleskom), često niska plata u prosveti, potreba za dodatnim usavršavanjem.
Važno: Na filološkom se pored jezika uči i književnost, što mnoge studente iznenadi. Ako ne volite čitanje i analizu književnih dela, razmislite o drugim opcijama.
Psihologija
Pozitivno: Zanimljivi i raznoliki predmeti, mogućnost rada u raznim sektorima (obrazovanje, HR, klinike).
Negativno: Izuzetno visoka konkurencija (80+ bodova za budžet), ograničeni broj poslova bez mastera/specijalizacije.
Ekonomija/Menadžment
Pozitivno: Širok spektar poslova, mogućnost rada u raznim industrijama, dobre plate na rukovodećim pozicijama.
Negativno: Prezasuđenost (previše ekonomista na tržištu), često teorijsko znanje bez prakse, potreba za dodatnim sertifikatima.
Tehnički fakulteti (ETF, Mašinski, Građevinski)
Pozitivno: Dobra perspektiva zaposlenja (posebno u inostranstvu), konkretne veštine, relativno visoke plate.
Negativno: Zahtevni programi, potrebna dobra osnova iz matematike/fizike, manje fleksibilnosti u karijeri.
Medicina/Farmacija
Pozitivno: Sigurnost zaposlenja, poštovanje u društvu, mogućnost otvaranja privatne prakse.
Negativno: Dugi studiji (6+ godina), visoka konkurencija na prijemnom, emocionalno zahtevan posao.
Filozofski fakultet (filozofija, sociologija, pedagogija)
Pozitivno: Manja konkurencija za upis, zanimljivi teorijski predmeti, dobar osnov za dalje studije.
Negativno: Ograničene mogućnosti zaposlenja, često niske plate, potreba za vežbama i dodatnim kvalifikacijama.
Fakultet | Prosečni bodovi za budžet | Trajanje studija | Prosečna plata nakon studija |
---|---|---|---|
Medicina | 85+ | 6 godina | 80.000-150.000 din |
ETF | 75+ | 4 godine | 70.000-120.000 din |
Filološki (engleski) | 80+ | 4 godine | 50.000-80.000 din |
Ekonomija | 70+ | 4 godine | 60.000-100.000 din |
Psihologija | 85+ | 4 godine | 50.000-90.000 din |
Saveti za pripremu prijemnih ispita
1. Rano krenite sa pripremama
Idealan period za početak priprema je novembar-decembar za junski prijemni. Za teže prijemne (medicina, ETF) možete početi i ranije.
2. Koristite više izvora
Osim službene literature, koristite:
- Testove iz prethodnih godina (dostupni na sajtovima fakulteta)
- Pripremne kurseve (ako su vam finansijski dostupni)
- Online resurse i video lekcije
3. Napravite plan priprema
Podelite gradivo na nedeljne celine i postavite realne ciljeve. Na primer:
- Januar-mart: Savladavanje osnovnog gradiva
- April-maj: Rešavanje kompleksnijih problema
- Jun: Rešavanje testova iz prethodnih godina na vreme
Strategija: Ako vam je prosek iz srednje škole slabiji (ispod 4.0), fokusirajte se na maksimalan broj bodova na prijemnom kako biste nadoknadili razliku.
4. Ne zanemarujte opštu kulturu
Mnogi fakulteti (posebno društveni) imaju deo opšte kulture na prijemnom. Redovno čitajte novine i pristojno budite upućeni u aktuelna društvena i politička dešavanja.
Šta ako ne upadnem na željeni fakultet?
Neuspeh na prijemnom nije kraj sveta. Razmotrite sledeće opcije:
1. Samofinansiranje
Ako ste blizu granice za budžet, možda možete da priuštite godinu-dve na samofinansiranju, a zatim pređete na budžet nakon poboljšanih rezultata.
2. Alternativni fakulteti
Mnogi fakulteti nude slične smerove sa manjom konkurencijom. Na primer, umesto psihologije na Filozofskom, razmislite o:
- Defektologiji (specijalna edukacija i rehabilitacija)
- Pedagogiji
- Sociologiji
3. Pauziranje godine
Godina pauze može biti korisna za:
- Bolje pripreme za prijemni
- Sticanje radnog iskustva
- Učenje jezika ili drugih korisnih veština
Upozorenje: Pauziranje godine može biti korisno, ali zahteva disciplinu. Napravite jasne ciljeve šta želite da postignete tokom te godine.
Česta pitanja i odgovori
Da li je bolje upisati ono što volim ili ono što je perspektivno?
Idealan scenario je kada se ove dve stvari poklapaju. Ako to nije slučaj, težite balansu - nešto što vam je barem delimično interesantno, a ima i određenu perspektivu.
Koliko je važna lokacija fakulteta?
Veći gradovi (Beograd, Novi Sad, Niš) nude više mogućnosti za studentski život i kasnije zaposlenje, ali su i životni troškovi veći. Manji fakulteti mogu imati manju konkurenciju i intimniju atmosferu.
Da li je privatni fakultet dobra opcija?
Privatni fakulteti mogu biti dobra opcija ako:
- Imaju akreditaciju (proverite na sajtu Agencije za akreditaciju)
- Nude dobre prakse i veze sa industrijom
- Imate finansijska sredstva (ili mogućnost studentskog kredita)
Šta ako se predomislim tokom studija?
Promena fakulteta ili smera je česta pojava. Mnogi fakulteti omogućavaju prebacivanje sa polaganjem razlike u predmetima. Važno je što pre prepoznati da nešto nije za vas kako biste izgubili što manje vremena.